Njega u "Moja Klinika Hospisu" omogućava stabilizaciju i kontrolu svih medicinskih komplikacija, teških oboljenja kada dalji napredak u liječenju kompleksnih stanja više nije moguć, te prioritet liječenja postaje kontrola simptoma.
Moja Klinika Hospis je opremljen kliničkom intenzivnom njegom u kontrolisanom okruženju, osiguravajući da pacijenti dobiju fokusiranu pažnju multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika. Moja Klinika Hospis je opremljen za upravljanje složenim simptomima i pružanje 24-satne medicinske podrške, čak i u najkompleksnijim stanjima.
Boravak u Moja Klinika Hospisu osigurava direktan pristup medicinskim uslugama i intervencijama. Ovo je posebno korisno kada pacijenti imaju akutne simptome ili im je potrebna brza korekcija plana njege i terapije. Dostupnost medicinskih stručnjaka 24/7 doprinosi višem nivou sigurnosti i odziva.
Brojne komplikacije nije moguće rješavati u kućnim uslovima iz razloga potrebe za različitim tipovima medicinski specijalista, opreme te post proceduralne njege koja je nekada važnija od same intervencije.
Pacijenti koji imaju zdravstveno osiguranje u Kantonu Sarajevo nemaju troškova prilikom hospitalizacije u Moja Klinika Hospisu. Potrebno je da Vaš ordinirajući ljekar u MedIt sistemu ispuni kratki formular preporuke za prijem te na osnovu istog Vaš porodični ljekar izdaje uputnicu koja Vam omogućava prijem. Za pacijente koji dolaze iz drugih kantona ili država, potrebno je da skenirate medicinsku dokumentaciju i istu pošaljete na našu email adresu hospis@mojaklinika.ba te će Vas naš tim brzo kontaktirati sa detaljima Vašeg prijema.
Pacijent koji se prima u hospis mora bolovati od terminalne bolesti sa predviđenim rokom života od šest mjeseci ili manje.
Za prijem u hospis sa dijagnozom karcinoma, pacijent mora ispunjavati SVE od navedenog:
– Klinički dokumentovan malignitet sa raširenom, agresivnom ili progresivnom bolesti što se dokazuje simptomima, pogoršanjem u laboratorijskim vrijednostima i/ili dokazom postojanja metastatske bolesti;
– Palijativni preformans skor < 70% (PPS, tablica u prilogu);
– Odbija dalju terapiju osnovne bolesti ili nastavlja da se pogoršava uprkos primanju takve terapije.
Dodatna dokumentacija uključuje:
– Hiperkalcemiju > 12 mmol/l;
– Kaheksija ili gubitak kilaže > 5% u posljednja tri mjeseca;
– Rekurentna bolest nakon operativnog liječenja/zračenja/hemoterapije;
– Znaci i simptomi uznapredovale bolesti, poput mučnine, potrebe za transfuzijom, malignog ascitesa, plueralne efuzije, i slično.
Pacijent koji se prima u hospis mora da odbija dijalizu ili bubrežnu transplantaciju (ili zahtijeva da se skine sa programa dijalize) TE UZ TO DA IMA
– Klirens kreatinina < 10 ml/min/m² (< 15 ml/min/m² za dijabetičare); I DA IMA
– Kreatinin u serumu > 707 mmol/l (> 530 mmol/l za dijabetičare).
Dodatna dokumentacija za pacijente sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom:
– Uremija, oligurija (ukupna diureza < 400 ml/24 sata);
– Nekontrolisana hiperkalemija (K > 7 mmol/l);
– Uremični perikarditis;
– Hepatorenalni sindrom;
– Volumno opterećenje.
Dodatna dokumentacija za pacijente sa akutnom bubrežnom insuficijencijom:
– Mehanička ventilacija;
– Maligni proces;
– Hronična plućna bolest;
– Uznapredovala srčana bolest;
– Uznapredovala bolest jetre.
| 1 | Bez subjektivnih ili objektivnih poteškoća |
| 2 | Zaboravlja lokacije ili objekte. Teže obavlja posao. |
| 3 | Otežano obavljanje posla što uočavaju saradnici. Problemi sa odlaskom na druge lokacije. Smanjena organizaciona sposbnost. |
| 4 | Smanjena mogućnost obavljanja kompleksnih zadataka (planiranje večere za više gostiju, vođenje ličnih finansija, zaboravljanje plaćanja računa, i slično) |
| 5 | Potrebna pomoć u odabiru garderobe prikladne za vrijeme u danu, godišnje doba ili situaciju (pacijent oblači istu garderobu osim ukoliko mu neko skrene pažnju i pomogne) |
| 6 |
Rjeđe ili češće radi sljedeće u posljednjih nekoliko nedelja:
|
| 7 |
Mogucnost govora limitirana na < 6 razumljivih riječi tokom razgovora:
|
Za prijem u hospis, pacijent sa srčanim oboljenjem mora da ima srčano popuštanje težine NYHA IV sa simptomima u mirovanju
/
Nemogućnost obavljanja bilo kakve fizičke aktivnosti bez dispnoe ili angine;
/
Da je pod optimalnom terapijom koja uključuje vazodilatatore, ACEI/ARB, diuretike
ili
Da ima anginu u mirovanju koja je rezistentna na terapiju nitratima te da nije kandidat za bilo kakvu invazivnu intervenciju ili je istu odbio.
Dodatna dokumentacija uključuje:
EF < 20% uz simptomatsku disritmiju rezistentnu na terapiju;
Anamnezu srčanih sinkopa ili kardiovaskularnog akcidenta;
Anamnezu ranije resuscitacije/oživljavanja
Pacijent može biti upućen u hospis sa dijagnozom moždanog udara ili komatoznog stanja u slučaju da je PPS < 40% te da postoji otežan unos tečnost i hrane uz jedno od sljedećeg:
Dodatna dokumentacija uključuje:
Koma bilo koje etiologije sa tri pozitivna nalaza sa sljedeće liste (analizirajući ne prije trećeg dana nastanka komatoznog stanja):
Abnormalni refleksi moždanog stabla;
Odsutni verbalni odgovori;
Odsutno povlačenje na bolnu stimulaciju;
Post-anoksični moždani udar;
Pacijent može biti upućen u hospis sa dijagnozama Parkinsonove bolesti, amiotrofične lateralne skleroze, mišićne distrofije, mijastenije gravis ili multiple skleroze ukoliko postoji kritično ugrožena respiratorna funkcija sa dispneom uz vitalni kapacitet manji od 30%, potrebu za O2 suplementacijom u mirovanju ILI ukoliko nastupi BRZO pogoršanje u nečem od sljedećeg:
Gore navedeno MORA biti praćeno sa prestankom adekvatnog unosa hrane ili tečnosti, kontinuiranim gubitkom tjelesne težine, dehidratacijom ili hipovolemijom ILI sa nekom od komplikacija poput aspiracijske pneumonije, septikemije, pijelonefritisa ili dekubitusa.
Pacijent se može uputiti u hospis ukoliko boluje od terminalne faze jetrene bolesti (ESLD) uz PT > 5 sekundi ili INR > 1,5 TE UZ vrijednost serumskog albumina nižu od 25 mmol/l.
Pored navedenog, pacijent MORA imati jedno od sljedećeg:
Dodatna dokumentacija uključuje:
Pacijent sa plućnim oboljenjem može biti upućen u hospis ukoliko ima SVE od sljedećeg: dispnou u mirovanju, bez odgovora na bronhodilatatore, smanjen funkcionalni kapacitet, nemogućnost fizičke aktivnosti TE UZ dokumentovano jedno od sljedećeg:
Hospicijalna njega u optimalnom trenutku pruža pacijentima dar vremena. Optimalno tempirana hospicijalna njega također oslobađa zdravstvene stručnjake, njegovatelje i porodice od kriza, stresa i izazova sve težih simptoma i situacija kako pacijent slabi. Da li je vrijeme da razmotrite hospicij?
Rak (28%); Bolesti srca i krvnih sudova (19%); Demencija/Alchajmerova bolest (17%); Respiratorne bolesti (11%); Moždani udar (9%) Ostala stanja uključuju bolesti jetre i bubrega u završnoj fazi, lateralnu amiotrofiju (ALS, ili Lou Gehrigova bolest) i druge degenerativne neurološke bolesti. Zdravstveni radnici - Provjerite smjernice specifične za bolest za hospicijalnu njegu:
Sljedeći faktori su dobri pokazatelji da je vrijeme za hospicij:
- Doktor je potvrdio da pacijent ima šest mjeseci ili manje života ako bolest slijedi svoj normalni tok.
- Kurativni tretmani (lijekovi, hemoterapija, rehabilitacija itd.) više nisu učinkoviti ili izazivaju nuspojave koje produžuju patnju, nelagodu i bol.
- Pacijent je odlučio prestati s testiranjem, hospitalizacijama i tretmanima u korist palijativne njege.
- Pacijent sve više nije u mogućnosti obavljati aktivnosti svakodnevnog života (osobna higijena, oblačenje, jedenje, održavanje kontinencije, premještanje).
- Gubitak 10% ili više tjelesne težine.
- Više od 3 hospitalizacije ili posjeta hitnoj pomoći.
- Opadanje tjelesne aktivnosti.
- Opadanje mentalne budnosti/kognicije.
Veliki problem teško pokretnih ili nepokretnih pacijenata predstavlja nastanak tzv. dekub...
Od brojnih tegoba sa kojima se pacijenti oboljeli od terminalnih bolesti susreću, bol je ...
Rad sa terminalno bolesnim pacijentima je izuzetno zahtjevan. Loša prognoza i izvjesnost ...
Sve novosti
